Suvremenu komunikaciju obilježava
nastojanje da se u što kraćem vremenu i na što manjem prostoru donese što više
obavijesti, pa se zbog toga u današnjem jeziku svakog naroda sve više
upotrebljavaju kratice. Skraćeno pisanje čestih riječi bio je davnašnji običaj,
ali su danas kratice ušle u veliku modu, upotrebljavaju se u pretjeranom broju
tako da ne možemo otvoriti nijedne novine da ih ne nađemo gotovo na svakoj
stranici, npr. RH, SAD, SDP, HDZ, TV, HRT, MMF, PLO, UEFA, FIFA, NBA. Katkad se
u tekstu kratice razvezuju, tj. uz njih dolazi i njihov puni naziv, ali se
mnogo češće pojavljuju kratice bez punog naziva, a mnoge iz drugih jezika i bez
ikakva objašnjenja. Da bismo se mogli snalaziti u toj poplavi kratica i
njihovih značenja, potreban je rječnik kratica koji sadržava temeljni lik (puni
naziv), kao i objašnjenje, ponajčešće u obliku prijevoda.
Ovaj rječnik obuhvaća oko 20 000
natuknica s potrebnim razveznicama s temeljnim likovima i tumačenjima. Kad ovaj
rječnik uđe u uporabu i kad se točno pokažu potrebe korisnika, može se
razmišljati o njegovu usavršavanju. Naš je pristup u nešto većoj mjeri
“enciklopedijski”, jer gdje je moguće dodane su informacije o
podrijetlu, području ili svrsi same kratice, što najčešće rječnici kratica
drugih leksikografija nemaju. Najveći broj kratica potječe iz engleskog jezika
i u svom izvornom obliku koriste se i kod nas. Točnije, u hrvatskim tekstovima
se gotovo kao pravilo pojavljuju engleske kratice i vrlo rijetko nalazimo
primjere da se preobličuju u hrvatske kratice. Rijetki su primjeri preobrazbe
poput ICTY (International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia) u
MKSJ (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju) i WHO (World
Health Organization) u SZO (Svjetska zdravstvena organizacija).
Prema poznatoj leksikografskoj
tvrdnji rječnik je zastario čim izađe iz tiska. Kad je riječ o rječniku
kratica, ta leksikografska mudrost je i te kako točna. Naime, kratice
nevjerojatnom brzinom ulaze u jezik, i odraz su različitog područja suvremenog
života, političkih događanja i preobrazbi kojima smo svjedoci iz dana u dan.
Područja koja nameće suvremeni život
i položaj Hrvatske u svijetu uvjetovala su našu odluku da se u što većem broju
uključe kratice institucija EU, svjetskih organizacija kao što su UN, NATO i
njihovih pratećih sadržaja, zatim kratice prisutne u tehnologijama koje su
postale svakodnevica, računalne kratice, telefonija itd. Posebnu pozornost
posvetili smo kraticama koje se pojavljuju u komunikacijskim tehnologijama, tj.
u različitim oblicima internetske komunikacije i SMS porukama mobilnih
telefona, kao i emotikonima iz internetske i SMS komunikacije
