Bakrene sove fantastični je triler o pokušaju da se
matematički izračunaju budući događaji. U zgradi Državnog arhiva
konzervatori otkrivaju tajnu sobu, a u njoj crteže na kojima je netko –
još na međi XIX. i XX. stoljeća – prikazao vedute današnjega Zagreba, sa
svim zgradama koje su nastale u najnovije vrijeme. Pokazat će se i da
su se izračuni – koje junaci priče također pronalaze – najprije ticali
umjetnosti, potom povijesti i politike, a na kraju i samih fizikalnih
fenomena. U Zagrebu je postojalo tajno društvo koje se time bavilo, a
njegovi članovi bile su i osobe koje su u hrvatskom javnom životu
ostavile znatnoga traga (one je crteže, recimo, izradio Vlaho Bukovac).
Društvo je bilo aktivno u posljednjih stotinjak godina, a nije
isključeno da i dalje postoji. U napetoj priči dotiču se – na literaran
način – mnoga dalekosežna svjetonazorska pitanja.
U svojoj stotoj knjizi Pavao Pavličić ponovo se vraća žanru koji ga je – romanom Večernji akt –
ujedno i proslavio, a to je fantastika. Baš kao i slavnom prethodniku i
u novom romanu autor u napetoj priči pripovijeda o čovjekovoj vječnoj
želji za vlašću i moći i odgovara na pitanje trebamo li dobiti sve ono o
čemu cijeli život maštamo i što želimo.
