Neki su Krleži osporavali hrvatstvo zbog njegovih političkih stavova, međutim nitko ne bi trebao pristupiti hrvatskoj politici ako nije pročitao Krležinih Deset krvavih godina. Tko god je čitao njegove romane, drame, eseje, dnevnike, putopise, novele i druga djela, uvjerio se da je Krleža gorljivi Hrvat, kao što je to istaknuo hrvatski pjesnik i prevoditelj, akademik Nikola Milićević. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante Žužul
Knjiga političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljena 1971., minuciozna je eruditska analiza hrvatskoga političkog i kulturnog života tijekom stoljeća. Prava »krležijanska« knjiga puna smionih teza, proročanskih vizija, subverzija…
Deset krvavih godina jedinstveno je djelo velike intelektualne prodornosti koje već više od pola stoljeća ne ulazi u najuži krug kanonskih Krležinih djela iako se upravo u tim esejima vidi strastveni, gotovo opsesivni Krležin angažman oko hrvatskoga nacionalnog pitanja.
Knjiga političkih eseja Deset krvavih godina pripada samom vrhu hrvatske političke publicistike. – akademik Krešimir Nemec
Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika.
Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (the best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora.
Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca.
Prvo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava sedam svezaka – petosveščani roman Zastave čije je posljednje izdanje objavljeno 2000. godine te pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha i knjigu političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljenu 1971.
Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom.
Od mladenačkih dana pa do kraja života gravitacijska sila politike snažno je privlačila znatiželjni duh Miroslava Krleže. Umjetnost i politika u njegovu su djelu isprepleteni upravo sudbinski: politika je bila česta tema njegovih beletrističkih tekstova, a njegovi su diskurzivni politički članci umjetnički stilizirani, snažno beletrizirani, često nabijeni dramskom energijom i pjesničkom figurativnošću. Krleža je bio političko biće, istinski homo politicus, jedan od najvećih i najstrastvenijih među hrvatskim piscima. Njegovo zanimanje za hrvatsko nacionalno pitanje i za kulturno-povijesne probleme u srednjoj i jugoistočnoj Europi nužno ga je vodilo u vrtloge i meandre političkih voda u širokom rasponu od analize političkih/ideoloških konfiguracija i njihovih aktera do izravnog osobnog angažmana i aktivizma.
Knjiga političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljena 1971., jedinstveno je djelo velikoga tematskog raspona, emocionalnog intenziteta i intelektualne prodornosti. To je istodobno i minuciozna eruditska analiza hrvatskoga političkog i kulturnog života tijekom stoljeća, i fascinantna rekonstrukcija zbivanja u godinama agonije Austro-Ugarske, i bespoštedna kritika građanskog parlamentarizma u Kraljevini SHS. No to je i duboko osobna, temperamentna, proživljena, prava »krležijanska« knjiga puna smionih teza, proročanskih vizija, subverzija, ironijskih eskapada, ali i kontradikcija, nedosljednosti i kapricioznosti. Krleža u političke događaje i portrete unosi dramsku energiju i emocionalni naboj. Čak i kada u njemu izaziva zgroženost, gorčinu ili revolt, čak i kada je mrzi, Krleža je politikom fasciniran.
Knjiga Deset krvavih godina pripada samom vrhu hrvatske političke publicistike.