U čemu je tajna da Goldonijeva djela, kao što su Gostioničarka Mirandolina i Ribarske svađe i danas privlače ljude u kazališta diljem svijeta?
Komedija La locandiera (Gostioničarka, napisana 1751. i prvi put izvedena 1753.) napisana je na toskanskom dijalektu i radnjom smještena u Firenzi. Na hrvatski je prevedena i igrana uz nekoliko različitih verzija naslova: Gostioničarka Mirandolina, Krčmarica Mirandolina, a prvo hrvatsko uprizorenje nosilo je naslov Anica Krčmarica (1862. HNK Zagreb).
Radnja se odvija u gostionici s prenoćištem koju je Mirandolina naslijedila od oca. Vjerni poslužitelj Fabrizio zaljubljen je u Mirandolinu i htio bi da mu postane žena. Tu su i gosti, grof i markiz, koji joj udvaraju svaki na svoj način. Mirandolini nije mrska ta igra s obožavateljima, a poseban joj je izazov ženomrzac vitez pa mu ona odluči dati lekciju navevši ga da se u nju zaljubi. Kad se to doista i dogodi, Mirandolina ga grubo odbije. Istodobno objavljuje da će se udati za Fabrizija jer je shvatila da je otišla predaleko, pa tako sva tri gosta odlaze iz gostionice. Razum koji na kraju pobjeđuje, ozakonjen udajom, pokazuje kako Goldonijev feminizam ipak ne prekoračuje granice XVIII. stoljeća.
Svi predstavljeni likovi stvarni su i životni predstavnici različitih klasa. Tako markiz i grof predstavljaju dva tipična ekstrema onodobnog talijanskog društva: markiz osiromašeno plemstvo prisiljeno prodavati svoje titule, a grof novokomponirane bogatune koji plemstvo i društveni ugled kupuju. Prijetvorne glumice Dejanira i Ortensija su Goldonijev humoristični obračun s izvještačenom komedijom dell’arte.
Oh, krasna li zrcala pred očima mladeži! Da je barem Bog dao da sam i sâm imao takvo zrcalo kad je trebalo, pa ne bih doživio da se mojem plaču smije kakva neotesana gostioničarka. (iz autorova predgovora)
Pored autorova predgovora ovo izdanje sadrži pogovor, kronologiju i metodičku analizu.
