Čovjek
kao znanstveno robovanje! Znanstveno robovanje, gledano iz današnjice, spoj je
onog najvišeg i onog najnižeg, najvišeg dostojanstva i najdostojnijeg opstanka,
živa nemogućnost u očima danasnika. Upravo u redukciji čovjeka na znanost i
redukciji istine na znanstvenu istinu, krije se čisto, apsolutno porobljavanje
čovjeka. Znanost, ponajprije, nije ništa puko čovječje. Ona ne stoji nikome i
ničemu na raspolaganju. Naše je pitanje da li univerzitet i znanost uopće idu
zajedno, ili, strože, kako to stoji s idejom univerziteta i znanošću samom,
koja nije istovjetna s “nepreglednim mnoštvom znanosti”, nego kao
znanstveno-tehničko-kibernetički sklop proizvodi svoj svijet znanstvene istine
i znanstvene slobode. Nužnost univerziteta leži u naravi čovjeka. Ukoliko
čovjek, kao usmrtivo živo biće, dok je živ, jest neumrlo i nerođeno čovještvo,
utoliko on jest sloboda, koju ni smrt ni rođenje ne dotiču. Ta živa, usmrtiva,
ali, niti mrtva niti besmrtna, u rođenome nerođena sloboda jest čovještvo u
čovjeku. Tu slobodu čovjek nema kao svojstvo volje ili mišljenja. Tu slobodu čovjek
ne može izboriti. Čovjek jest ta sloboda. Bez nje bi čovjek bio Zemlja, Zvijer
ili Bog.
Ideja univerziteta
€ 10,62
CIJENA s uključenim PDV-om
Količina
Kupovinom 1 knjige ostvarujete 2 nagradna boda
Opis
Godina | |
---|---|
Format |
15 x 21 |
Uvez |
Tvrdi |
Izdavač | |
Autor | |
Broj stranica |
332 |