Roman “Trenutak” (A pillanat) mađarska književnica Magda Szabó
objavila je 1990., kada su joj bile 72 godine i nakon što je već
postigla status najznačajnije suvremene mađarske književnice. No zamisao
za njegovo pisanje začela se još za vrijeme školovanja, kada se, kao
ambiciozna studentica latinskog jezika i književnosti, ponovno susrela s
Vergilijevim spjevom o trojanskom junaku Eneji koji je nakon propasti
Troje, potaknut božanskom objavom, poveo svoj narod u novu domovinu –
današnju Italiju – gdje se, nedugo po iskrcavanju, oženio Lavinijom,
kćeri kralja starosjedilaca, Latina, te tako postao praocem slavnoga
rimskog naroda. No da bi se opisano moglo ostvariti, rimski je pjesnik
morao žrtvovati Enejinu zakonitu suprugu Kreuzu – baš poput mnogih
drugih žena na njegovu putu – kćer trojanskoga kralja Prijama, koja je
poginula prilikom bijega iz Troje…
objavila je 1990., kada su joj bile 72 godine i nakon što je već
postigla status najznačajnije suvremene mađarske književnice. No zamisao
za njegovo pisanje začela se još za vrijeme školovanja, kada se, kao
ambiciozna studentica latinskog jezika i književnosti, ponovno susrela s
Vergilijevim spjevom o trojanskom junaku Eneji koji je nakon propasti
Troje, potaknut božanskom objavom, poveo svoj narod u novu domovinu –
današnju Italiju – gdje se, nedugo po iskrcavanju, oženio Lavinijom,
kćeri kralja starosjedilaca, Latina, te tako postao praocem slavnoga
rimskog naroda. No da bi se opisano moglo ostvariti, rimski je pjesnik
morao žrtvovati Enejinu zakonitu suprugu Kreuzu – baš poput mnogih
drugih žena na njegovu putu – kćer trojanskoga kralja Prijama, koja je
poginula prilikom bijega iz Troje…
No što ako se to nije
dogodilo i ako je umjesto Kreuze poginuo netko drugi? Ako se Kreuza
odlučila suprotstaviti sudbini i bogovima, poručivši im da nitko nema
pravo svoju samoizmišljenu božansku bit opravdati žrtvovanjem smrtnika?
Oživjevši
Kreuzu, „nepravedno izgnanu iz epa“, i ispisujući njezinu verziju priče
– Kreuzaidu – autorica se vrlo smjelo suprotstavila svakoj vrsti
„konvencionalizirane” umjetničke reinterpretacije povijesti, istodobno
se postmodernistički podsmjehujući bilo kakvom pokušaju nametanja
državne mitologije, diktaturi, totalitarizmu… U tom smislu, ovaj roman
Magde Szabó potpuno odstupa od poetike njezinih ostalih romana.
Kreuzu, „nepravedno izgnanu iz epa“, i ispisujući njezinu verziju priče
– Kreuzaidu – autorica se vrlo smjelo suprotstavila svakoj vrsti
„konvencionalizirane” umjetničke reinterpretacije povijesti, istodobno
se postmodernistički podsmjehujući bilo kakvom pokušaju nametanja
državne mitologije, diktaturi, totalitarizmu… U tom smislu, ovaj roman
Magde Szabó potpuno odstupa od poetike njezinih ostalih romana.
