Fascinantna priča marokanske spisateljice o prijateljstvu, hrabrosti i borbi dviju žena za identitet i slobodu
„Moćni su razlozi zbog kojih pišem o nama: tada to nismo znale, ali osvajale smo nove teritorije nezamislive našim majkama: skidale smo velove, sićušnim žličicama kopale prolaze u neprobojnim zidovima, prilično nesvjesno.“
Roman prati sedamnaestogodišnju djevojku marokanskog podrijetla koja odrasta na periferiji Barcelone. Zatočena religijskim i kulturnim ograničenjima svog muslimanskog okruženja, ona žudi za slobodom. No za to će morati platiti visoku cijenu jer odrasta i živi između dvaju dijametralno suprotnih svjetova. Mladost joj prolazi u bolnom osjećaju nepripadanja i vječnim sukobima s ocem i susjedima. Kada upozna vršnjakinju istoga podrijetla, čija obitelj ima slobodniji pogled na život i njeguje svoje kulturno nasljeđe ali neovisno o etničkoj zajednici, i koja utjelovljuje sve ono za čim čezne, glavnoj junakinji otvara se jedan posve novi svijet u kojem se njezina nova prijateljica suočava s pravim životnim izazovima kao energična, entuzijastična i odlučna žena. Fascinirana time, glavna junakinja kreće njezinim stopama.
Razotkrivajuća, dirljiva priča španjolske književnice marokanskog podrijetla Najat El Hachmi o iskustvima dviju mladih žena iz useljeničkih obitelji kazuje nam koliko je važno da žene preuzmu kontrolu nad svojim životom čak i onda kad se moraju suočiti s rodnim, klasnim i etničkim ograničenjima. Ovo je priča o mukotrpnom putu do slobode.
Roman je dobitnik ugledne španjolske nagrade Nadal za najbolji roman 2021.
„El Hachmi je jedan od najkritičnijih glasova protiv radikalnog islamizma, potlačivanja i diskriminacije.“
El Mundo
Najat El Hachmi (1979.) španjolska je književnica marokanskog podrijetla i jedan od najsnažnijih i najutjecajnijih ženskih glasova svoje generacije. Diplomirala je arapsku književnost na Sveučilištu u Barceloni, a pisati je počela vrlo rano. Španjolsku i katalonsku književnu scenu osvojila je romanom o marokanskim imigrantima u Španjolskoj, L’últim patriarca (Posljednji patrijarh, 2008.), koji je u katalonsku književnosti unio taj dosad nepoznat svijet, a za koji je dobila najvažnije književne nagrade (Ramon Llull, Prix Ulysse). Roman je dosad preveden na više od deset jezika. I njezin treći roman, La filla estrangera (Strana kći), osvojio je važnu nagradu BBVA za katalonsku književnost.
