UMJETNOST I SKOLASTIKA

U djelu “Umjetnost i skolastika” Jacques Maritain je pokazao znatnu otvorenost prema modernoj umjetnosti, sposobnost tomizma za susret s modernom kulturom, njezinim senzibilitetom i estetskim vrijednostima. Umjetnost je za njega plod praktičnoumne kreposti (habitus), koja je jedinstvo talenta, okolnosti i vještine. Premda je nerazdvojiva od tankoćutnog užitka (delectatio) ona je odsjaj forme u materiji. U početku se umjetnost ne razlikuje od obrta, a umjetnik od obrtnika, što će se postupno izdiferencirati kroz povijest civilizacije (najprije na području glazbe i pjesništva, a potom slikarstva i kiparstva). Maritain razvija gnoseološke teme u kritičkome dijalogu s Descartesom i Bergsonom. Intuicija mu je temeljni čovječji spoznajni čin, ali istovremeno naglašava potrebu čvrsto utemeljena pojmovnog mišljenja i njegovu zbiljsku vrijednost, čime se priklanja aristotelovskome i tomističkome spoznajnom realizmu.