Tematski se krećući od početka povijesti filma 1896. i prvih projekcija u Hrvatskoj pa do Holokausta, ova knjiga prikazuje Židove kao putujuće prikazivače i vlasnike kinematografa, producente, glumce, crtače i animatore, distributere i uvoznike stranih filmova, filmske publiciste i kritičare. Autorica je u ovom pionirskom istraživanju židovske filmske djelatnosti istaknula njezin izuzetan povijesni značaj te je usporedila sa svjetskim, američkim tržištem filma.
Da bi se razumio i interpretirao uspon hrvatske filmske industrije i razvoj kinokulture, istražena je arhivska građa i periodika u Arhivu Jugoslavije, Hrvatskom državnom arhivu, Državnom arhivu Zagreba, Jevrejskom istorijskom muzeju u Beogradu te u nizu nacionalnih biblioteka i lokalnih arhiva (npr. Osijeka i Međimurja) te su u ovoj knjizi prikupljeni podatci iz triju relativno autonomnih povijesti: filma, društva i Židova.
