Radno vrijeme i preferencije radnika u razvijenim zemljama

Radno vrijeme u rascjepu između mogućnosti i želja tema je koja brine svakog pojedinca. Dužina radnog vremena čini jedan od najvažnijih uvjeta rada te stoga utječe na radno zadovoljstvo, kvalitetu života i produktivnost koja je sastavnica ukupnog gospodarskog rezultata.

Dulje radno vrijeme može biti poticaj povećanju produktivnosti i konkurentnosti, ali se može pretvoriti u svoju suprotnost zbog narušenog zdravlja, povećanog nezadovoljstva i poremećene ravnoteže između radnog i slobodnog vremena koji će smanjiti produktivnost te izazvati dodatne troškove. Promjene radnih uvjeta su brze, globalne i nezaustavljive, pa i vrijeme prilagođavanja mora biti kratko i što učinkovitije. Stoga predmet istraživanja radnog vremena u ovoj knjizi predstavlja vrlo važan dio uvjeta tržišta rada o kojem je potrebno što više raspravljati i to na temelju relevantnih činjenica i znanstvenih analiza.

Prilagođavanje radnog vremena važna je sastojnica fleksibilizacije, a o ovoj važnoj temi u našoj se stručnoj i političkoj literaturi vrlo malo zna. U Hrvatskoj su vrlo velike rasprave o zabrani rada nedjeljom i ograničavanju raznovrsnih fleksibilnih oblika radnog vremena uz istodobno nepostojanje analitičkih i znanstvenih istraživanja navedene teme.