„Glagoljičko pismo započinje simbolom: „Az“.
„Az“ je znak kojim se označuje slovo „A“, broj jedan i prvo lice jednine – „ja“.
„Az“ je simbol, broj, slovo, ali i pitanje: Tko sam ja?
„Az“ je početak ambicioznog pisma koje zahtijeva ne samo pisanje nego i propitivanje. Vječno, uporno i tvrdoglavo, uvijek jednako snažno. Nije li prirodno da se baš zbog ovako koncipiranog prvog slova glagoljice dogodilo zanimanje za njegova tvorca? Nije li i Vama intrigantan tvorac novih slova, od kojih već prvo propituje: Tko sam ja?“
(ulomak iz knjige)
Otkako je 2009. godine prvi put objavljen, u čast slavenskomu apostolu, misionaru i kodifikatoru prvoga književnoga jezika za Slavene Konstantinu Ćirilu (Solunskom) i njegovu pismu – glagoljici, roman osječke književnice i znanstvenice Jasne Horvat nije prestao biti u središtu znanstvenoga i izvanznanstvenoga zanimanja. Tomu je tako zbog njegove nesvakidašnje koncepcije intermedijalnoga eksperimentalnog romana – romana leksikona podvrgnutoga specifičnome znanstvenom ograničenju koje proizlazi iz znanstvenoga polja filologije i njezinih disciplina, ali zasigurno i zbog činjenice da je 2010. godine nagrađen nagradom za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Preko filologije kao medija roman Az nije samo postao glasnogovornikom baštinsko-identitetske priče hrvatske (i slavenske) srednjovjekovne jezično-pismovne kulture, već je aktivirao otponac za proizvodnju novih struktura i u znanstvenoj i u izvanznanstvenoj, književnoj i izvanknjiževnoj stvarnosti. Prirodno je stoga što se desetljeće poslije, u kojem ga simbolički priziva četvorina započete 2020. godine u modul iz kojega je rođena hrvatska uglata glagoljica, pošto je ostvario tako golem utjecaj u hrvatskoj suvremenoj kulturi, pojavljuje u svom drugom izdanju.
prof. dr. sc. Milica Lukić