Diljem svijeta grade se novi zidovi. Ponovno jačaju nacionalistički
pokreti i politika identiteta. U posljednjih desetak godina podignute su
tisuće kilometara zidova koji iznova oblikuju naš politički krajobraz.
Današnji svijet podijeljen je na mnogo načina: rasno, vjerski,
politički, materijalno. U Europi pukotine iz prošlog desetljeća ne
prijete samo europskom jedinstvu nego, u nekim zemljama, i samoj
liberalnoj demokraciji. Kina se suočava s podjelama između bogatih i
siromašnih koje je toj zemlji donio kapitalizam, a jednako tako
vatrozidom se štititi od utjecaja sa Zapada – i to je ono što će
definirati njezinu budućnost. Sjedinjene Američke Države zidom na
granici s Meksikom, čiju je izgradnju zagovarao bivši predsjednik Trump,
pokušale bi zaustaviti migrantski val s juga, što korijene ima u strahu
mnogih Amerikanaca od promjene demografskog stanja u SAD-u.
Kako bismo shvatili današnja zbivanja u svijetu, trebamo shvatiti i ono
što nas je dijelilo u prošlosti i što nas dijeli danas. Razmatrajući
situaciju u Kini, SAD-u, Izraelu i Palestini, na Bliskom istoku,
Indijskom potkontinentu, u Africi, Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu, Tim
Marshall, ugledni britanski geopolitički novinar i stručnjak za
diplomatska pitanja, detaljno i odvažno analizira slijed povijesnih
pogrešaka koje će u nadolazećim godinama promijeniti svijet.
U svijetu je oduvijek bilo zidova, od Kineskoga i Hadrijanova do
Berlinskoga zida. I dok se nekoć cijela zajednica povlačila iza zidina
da se zaštiti od prijetnji, danas iza njih trajno boravi tek manjina.
Trend življenja u ograđenim zajednicama ponovno se počeo javljati
tijekom 20. stoljeća i otad priča napreduje; u 21. stoljeću podignute su
tisuće kilometara zidova i ograda. Najmanje 65 svjetskih zemalja
podiglo je barijere duž svojih granica, a pola od onih nastalih nakon
Drugoga svjetskog rata izgrađeno je u posljednja dva desetljeća. Za
nekoliko bi godina samo u Europi moglo biti više kilometara zidova nego
na vrhuncu Hladnoga rata; započelo je odjeljivanjem Grčke i Makedonije,
Makedonije i Srbije, Srbije i Mađarske, a zatim su druge zemlje
nastavile niz: Slovenija se počela ograđivati na granici s Hrvatskom,
Austrijanci su zagradili Sloveniju, Švedska je postavila barijere na
granici s Danskom kako bi zaustavila imigrante, a Estonija, Latvija i
Litva na granici s Rusijom grade obrambene utvrde. Ti nam zidovi mnogo
govore o međunarodnoj politici, ali i o dubljim podjelama i
nestabilnostima u samoj strukturi Europske unije i njezinih brojnih
nacija.
O autoru
TIM MARSHALL (1959.) vodeći je britanski stručnjak za vanjsku politiku s dugogodišnjim izvjestiteljskim stažem. Bio je urednik za diplomatska pitanja Sky Newsa, a prije toga radio je za BBC i radio LBC/IRN. Izvještavao je iz 40 zemalja i pratio sukobe u Hrvatskoj, Bosni, Makedoniji, na Kosovu, u Afganistanu, Iraku, Libanonu, Siriji i Izraelu. Pisao je i za novine, uključujući Times, Sunday Times, Guardian, Independent i Daily Telegraph. Autor je nekoliko svjetskih bestselera, među ostalim: U okovima geografije; Doba podjela; Shadowplay: The Overthrow of Slobodan Milosevic (Igra sjena: Rušenje Slobodana Miloševića). Njegov blog Foreign Matters (Vanjska pitanja) bio je u užem izboru za nagradu Orwell 2010. godine. Pokretač je i urednik stranice TheWhatandtheWhy.com.