Knjiga Ni s kućom ni bez kuće donosi sustavan prikaz nakladničke djelatnosti Hrvata u Novome Zelandu koji se temelji na pomnim istraživanjima i na temelju kojega se rekonstruira niz društvenih aktivnosti novozelandskih Hrvata. Autorice su se uputile u daleku zemlju kako bi pronašle zaboravljene primjerke hrvatskih novina koje tamo izlaze od kraja 19. stoljeća. Na temelju tih publikacija, kao i na temelju brojnih drugih povijesnih izvora i neformalnih kontakata, u knjizi donose nove spoznaje o komunikacijskim modelima Hrvata u Novome Zelandu kroz povijest. Sve je to potkrijepljeno odabranim citatima iz brojnih izvora koji svjedoče o kulturnome i društvenome djelovanju Hrvata u Novome Zelandu, ali i o sudbinama pojedinaca koji su gradili novozelandsko društvo, čuvajući pritom hrvatsku baštinu i tradiciju. Prikazana je detaljna kronološka analiza formalne i neformalne komunikacije – od usmene predaje, preko prvih novina i knjiga pa sve do društvenih mreža. Vrijedan dodatak knjizi su online pretražive bibliografije serijskih publikacija i knjiga koje su dostupne putem poveznica i kodova za brzi pristup.
„Djelo donosi nove i izvorne podatke na tri načina. Prvo, na jednome mjestu kritički objedinjuje dosadašnje spoznaje o problematici hrvatskoga iseljeništva u Novome Zelandu te ih upotpunjuje novim podatcima iz do sada nepoznatih izvora. Drugo, donosi nove i izvorne podatke o suvremenoj situaciji hrvatskih iseljenika i Novozelanđana hrvatskih korijena te ukazuje na ulogu i upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Treće, daje jasan pregled upotrijebljene metodologije što omogućava da se istraživanje ponovi i u drugome kontekstu.“
dr. sc. Maja Krtalić, izv. prof. Victoria University of Wellington, Novi Zeland, iz recenzije
„Autorice su … prikupile sve dostupne podatke o udrugama i o publikacijama Hrvata u Novome Zelandu, identificirale ustanove u kojima se publikacije čuvaju i stavile ih u širi društveni kontekst, analizirale uređivačke politike serijskih i odabranih monografskih publikacija te izradile online dostupne i pretražive bibliografije ovih publikacija. Ovime su realizirane i predradnje potrebne za pripremu odabrane građe za digitalizaciju… Kroz narative, pisma, fotografije i izvatke iz novina donosi se bogato, slojevito i kompleksno svjedočanstvo teške povijesti hrvatskoga čovjeka u tuđini. Stručno i znanstveno relevantno autorice su ukazale na značaj nakladničke produkcije i potrebu njezina daljnjeg istraživanja“
dr. sc. Renata Relja, red. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, iz recenzije
