Rijetko koji pisac uspijeva istodobno sačuvati toplinu djetinjstva i ogoliti surovost stvarnosti kao Mato Lovrak.
Iako je Mato Lovrak, hrvatski književni klasik, najpoznatiji po djelima za djecu, njegov opus namijenjen odraslima jednako zaslužuje pozornost. Osobito se ističe trilogija u kojoj je svoje uspomene pretočio u romane, a čiji prvi dio, Slamnati krovovi, donosi živu i dirljivu sliku autorova odrastanja na selu.
Ova knjiga istodobno je intimno sjećanje i svjedočanstvo jednog drugog vremena. Lovrak s toplinom i nostalgijom priziva svijet seoskoga djetinjstva, ali ga ne idealizira: uz romantiku prirode i zajedništva, pred čitateljem se razotkriva i surovost života obilježenog siromaštvom, teškim radom i krutim pravilima sredine. Upravo u toj napetosti između nježnosti i grubosti nastaje snažan, autentičan portret svijeta koji je nestao, ali čije se odjeke prepoznaje i danas.
Slamnati krovovi nisu samo povratak u prošlost, nego podsjetnik na to koliko nas vlastiti korijeni, ma koliko skromni bili, trajno oblikuju.
O autoru:
Mato Lovrak rođen je 1899. u Velikom Grđevcu, selu pokraj Bjelovara. Odrastao je u toploj seoskoj sredini koja je snažno obilježila njegovo stvaralaštvo, a najranije uspomene pretočio je i u roman Slamnati krovovi (1963.).
Školovao se u Bjelovaru i završio Učiteljsku školu u Zagrebu; kao učitelj zalagao se za nastavu kroz razgovor, razumijevanje i aktivno sudjelovanje djece, te je godinama organizirao školske predstave i priredbe. Nakon osobne tragedije, smrti prve supruge Helene Majetić, nastavio je predano raditi i pisati, a i nakon umirovljenja 1955. nije prestao stvarati.
Na pitanje što je za njega najdragocjenije u vlastitom književnom djelu Lovrak je odgovorio: „_Ona poglavlja koja meni samom za vrijeme pisanja izmame suze na oči, životnu vedrinu, smijeh ili protest i poticaj na borbu, jer to me hrabri da izdržim do kraja svojih mogućnosti._”
Danas je poznat generacijama djece po lektirama i vječnim klasicima Družba Pere Kvržice, Vlak u snijegu, Prijatelji, Anka Brazilijanka, Neprijatelj broj 1 i Božićni dar, koje su obilježile djetinjstva brojnih čitatelja i učvrstile njegovo mjesto u hrvatskoj književnosti.
