Ljudsko odnošenje

 19,91

CIJENA s uključenim PDV-om
Količina
Kupovinom 1 knjige ostvarujete 2 nagradna boda
Opis


Osvjetljavajući smisao ”iskustva odnosa kao odnosa” autor pokazuje kako
su taj problem formulirali S. Kierkegaard u svojoj filozofiji egzistencije, K.
Marx u svojoj historiziranoj antropologiji i filozofiji prakse, H. Plessner u
svojoj filozofskoj antropologiji utemeljenoj na ideji ekscentrične
pozicionalnosti i E. Cassirer u okviru svoje filozofije simboličkih formi.
Pritom je osobito zanimljiva analiza Plessnerove ”teorije smijeha i
plača”, izložene u njegovoj knjizi ”Smijeh i plač”. …Nadalje, Burger
se, na vrlo instruktivan način, s filozofsko-antropološkog stajališta, bavi
problemom jezika. Nastoji pokazati kakvu ulogu u ljudskom odnošenju ima jezik,
to jest kako jezična aktivnost artikulira ljudske odnose, omogućuje
opredmećenje pojava, i kako se u teorijama jezičnog čina jezik očituje kao
djelovanje koje i samo stvara odnose. Burger tematizira i pojam osobe, pri čemu
ne treba posebno naglašavati središnje mjesto tog pojma unutar
filozofsko-antropološkog ”polja”. Autor, pozivajući se na Hegela i druge
filozofske mislioce, inzistira na ontologijskom statusu osobe i zagovara tezu
da donošenje odluka određuje identitet osobe. Pored navedenih, Burger
tematizira i neke druge, za ljudsko odnošenje konstitutivne fenomene, kao što
su, primjerice, osjećaji, sloboda, doživljaj vremena, da bi se napokon
usredotočio na pitanje transcendentalne antropologije, na suodnos filozofske
antropologije i humanizma, te na propitivanje filozofske antropologije kao prve
filozofije. Kad je o fenomenima osjećaja riječ, najprije se ukazuje na teškoće
s kojima se susreću svi pokušaji opredmećenja osjećaja i nihova
sistematizacija. Potom se razmatra razlika između osjećaja i emocija,
objašnjava se uloga pojedinih osjećaja, kao što su resantimani, nostalgije,
stid itd., u ljudskom odnošenju. Kad je riječ o tematizaciji transcendentalne
antropologije (”jedne inačice suvremenog antropologijskog mišljenja”),
autor pokazuje da je ona ponajviše artikulirana i razvijena osloncem i
pozivanjem na Plessnerovu filozofsku antropologiju. Što se pak tiče odnosa
filozofske antropologije spram humanizma, autor naglašava da se raspra o tom
odnosu temelji na tezi da je filozofska antropologija najkompleksnije,
najkonzistentnije i najcjelovitije znanje o čovjeku te da upravo ona daje
najprimjereniji horizont za poimanje humanizma, što se zapravo sažimlje u tezi
da je humanizam praktična antropologija.

Godina

Format

13 x 20

Uvez

Mekani

Izdavač

Autor

Broj stranica

283

SKU: 978-953-167-273-3 Kategorija: